Mesne prerađevine © Agromedia

Bez suvog mesa, kobasice, čvaraka, pečenice i drugih suhomesnatih proizvoda teško je zamisliti srpsku trpezu, pogotovu u zimskim mesecima. Za ovim proizvodima interesovanje vlada tokom cele godine, pa ni pandemija korona virusa nije u velikoj meri “uzdrmala“ ovaj sektor poljoprivrede.

Proizvođač pirotske peglane kobasice Miša Ćirić kaže da je s obzirom na epidemiološku situaciju i nemogućnost održavanja raznih sajmova potražnja za proizvodima putem online prodaje dosta porasla u poređenju sa prethodnim godinama, a samim tim i kvalitet proizvodjača što se tiče dostave, pakovanja i komunikacije sa kupcima.

„Proizvodjači se moraju prilagoditi tržištu ili jednostavno neće imati kome da prodaju svoje proizvode. Što se tiče same pirotske kobasice cene su ostale iste, ali je potražnja porasla. Kako prolaze godine i kako se sve više radi na promociji peglane, tako raste i potražnja za istom“, ističe Ćirić.

Ljudi su željni domaćih proizvoda

Mile Todosijević iz Kačareva svake godine na svom gazdinstvu odgaji 10 do 15 tovnih svinja, čije meso preradi i plasira na tržište.

„Zbog trenutne situacije sve je malo teže u odnosu na period pre pojave korona virusa, a po mojoj proceni došlo je i do pada cene jer narod nema para. Ja sad ne mogu da prodam pečenicu kao ranije, cene su kao u prodavnicama“, rekao je naš sagovornik.

Todosijević navodi da su domaći suhomesnati proizvodi dosta traženi, jer su ljudi shvatili da je domaći proizvod mnogo bolji nego industrijski.

„Dosta se kupuje slanina, pečenica, traženi su i proizvodi od mangulice. Sve je manje domaćinstava koja gaje svinje. Mogu da navedem primer mog sela od 8 hiljada stanovnika, gde je nekada svaka kuća gajila bar po dve svinje, a sada je to sve ređe i ljudi su željni da pojedu domaći proizvod“, navodi naš sagovornik.

Postoje tržišni viškovi proizvoda od mesa

Po podacima Privredne komore Srbije za prvih jedanaest meseci prošle godine industrijska proizvodnja trajnih i polutrajnih proizvoda od mesa u Srbiji je iznosila oko 80.000 tona.

„Proizvodnja i plasman mesa i proizvoda od mesa u Republici Srbiji je stabilna i dovoljna za domaće potrebe sa tržišnim viškovima koji mogu da se usmere na izvoz“, rekao je za naš portal Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije.

Slanina © Agromedia

Prema njegovim rečima, Srbija ima veoma povoljne trgovinske ugovore sa Evropskom unijom, Ruskom federacijom, Kinom i Turskom, a opet izvoz nije u dovoljnoj meri koliko bi trebao i mogao da bude.

„To znači da imamo negativan bilans od oko 50 miliona evra u odnosu na izvoz/uvoz mesa i proizvoda od mesa u poslednje dve godine, a i duže. Treba napomenuti da je mesno – prerađivačka industrija izdržala veliki udarac izazvan pandemijom virusa kovid – 19 i pokazala visok stepen organizovanja proizvodnje u specifičnim vanrednim uslovima poslovanja. Nije bilo nestašica niti skokova cena iako je na svetskom tržištu bilo velikih poremećaja kako cena tako i međunarodnog transporta gotovih proizvoda“, ističe Budimović.

Budimović dodaje i da su podsticaji države usmereni na gazdinstva – manje proizvođače  (meso, mleko, premija za mleko, utovljen tovljenik i tako dalje), dok su veliki proizvočači koji mogu da povuku i razviju proizvodnju često izuzeti iz sistema podsticaja.