Često pravimo silažu od trava, kukuruza ali krompir silaža vredna kao i one. Krompir je biljna kultura koja se odlikuje visokim prinosima (i do 60 t/ha). U ishrani stoke upotrebljava se, obično, krompir oštećen pri vađenju, sitne krtole koje nisu za ishranu ljudi, kao i viškovi krompira iz trapova nakon pristizanja novog u proleće. Oštećene krtole i ljuske krompira čine 50% krompira korišćenog u ishrani stoke. U pojedinim godinama javlja se i hiperprodukcija krompira, te se jedan deo viškova može racionalno iskoristiti kao stočna hrana.
Uglavnom, u jesen se za ishranu stoke krompir upotrebljava u svežem stanju ili termički obrađen, a u proleće se preostala količina silira ili suši. Osušen krompir ne zaostaje po hranljivoj vrednosti za raži i ječmom. Gubici pri čuvanju zdravog krompira u toku zime iznose 8-10%, a kod oštećenih i nedozrelih krtola još više. Pri siliranju krompira gubici nisu veći 4-6%, a silaža se može čuvati u dužem vremenu i koristiti u bilo koje doba godine. Krompir se silira u svežem stanju ili kao zaparen.
KROMPIR silaža vredna kao silaža od kukuruza
Preživari odlično vare i koriste sirov krompir, dok je za svinje potrebna prethodna termička obrada, zaparivanjem ili kuvanjem. Ukoliko se pred siliranje vrši zaparivanje krompira, uštedi se 20-30% toplotne energije i oko 40% rada u odnosu na svakodnevno kuvanje i zaparivanje.
Za uspešno siliranje krompira potrebno je da se obezbedi 30-35% suve materije, a to se najlakše postiže dodavanjem 10-20% seckane slame ili kukuruzovine. U tu svrhu se u SAD krompiru dodaje 50% sena ili 20% sena i 20% očišćenog ovsa. Silaža krompira sa 50% sena po hranljivoj vrednosti je približna kukuruznoj silaži.
Krompir silaža – Kod nas je ispitivana silaža dobijena od krompira (80%), seckanog sena (17%) i kukuruzne prekrupe (3%). Ovakva silaža u tovu junadi je dala iste rezultate kao i silaža kukuruza. Pri korišćenju lucerkinog sena kao suvog dodatka, silaža krompira se dodatno obogaćuje i proteinima. U bivšem Sovjetskom Savezu krompir je siliran sa dodatkom hemijskih konzervanasa i to soli amonijaka. Ovakva silaža se odlično koristi u ishrani preživara, jer se neproteinski azot koristi za sintezu visokovrednih proteina mikroorganizama buraga.
Pored ovakvih dodataka, pri siliranju krompira se preporučuju i melasa (12-22 kg/t), usitnjena repa (20-25%), jabučna komina, ostatak od prerade paradajza, zelena masa kukuruza ili kombinovanje krompira sa leguminozama i glavama i lišćem šećerne repe u odnosu 1:1 do 1:2.
Dipl. ing. stočarstva Zumreta Trtovac